Hemofilija
Hemophilia
Hemofilija je genetski poremećaj koji utiče na sposobnost zgrušavanja krvi.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Hemofilija je nasledni poremećaj koji se karakteriše smanjenom sposobnošću zgrušavanja krvi, što može dovesti do prekomernog krvarenja. Postoje različite vrste hemofilije, pri čemu su hemofilija A i hemofilija B najčešće. Ovi poremećaji nastaju usled nedostatka specifičnih faktora zgrušavanja, koji su proteini potrebni za normalno zgrušavanje krvi. Osobe sa hemofilijom mogu doživeti krvarenja nakon povreda, ali i spontana krvarenja, posebno u zglobovima i mišićima. U težim slučajevima, čak i manji povredi mogu izazvati ozbiljna krvarenja. Hemofilija se najčešće dijagnostikuje u detinjstvu, ali može biti otkrivena i kasnije u životu. Iako hemofilija ne može biti izlečena, uz pravilan pristup lečenju, osobe sa ovim poremećajem mogu voditi aktivan i zdrav život. Pravilno upravljanje hemofilijom uključuje redovne medicinske provere i, u nekim slučajevima, terapiju faktorima zgrušavanja.
Simptomi
Najčešći simptomi hemofilije uključuju: - Česta krvarenja iz nosa - Krvarenje desni - Krvarenja nakon povreda ili operacija - Spontana krvarenja u zglobovima ili mišićima - Modrice koje se javljaju lako ili bez očiglednog uzroka.
Uzroci
Hemofilija je najčešće nasledna bolest koja se prenosi sa roditelja na decu putem X-hromosoma. To znači da se hemofilija češće javlja kod muškaraca, dok žene obično budu nosioci gena bez izraženih simptoma. U retkim slučajevima, hemofilija može nastati kao rezultat spontanih genetskih mutacija.
Faktori rizika
Faktori rizika za hemofiliju uključuju porodičnu istoriju bolesti, posebno u porodicama gde su prisutni slučajevi hemofilije. Takođe, pol igra značajnu ulogu, jer se hemofilija češće javlja kod muškaraca.
Dijagnoza
Dijagnoza hemofilije obično se postavlja na osnovu medicinske istorije, fizičkog pregleda i laboratorijskih testova koji mere nivoe faktora zgrušavanja u krvi. Genetsko testiranje može biti takođe korišćeno za potvrdu dijagnoze.
Lečenje
Lečenje hemofilije obično uključuje terapiju faktorima zgrušavanja, koja se primenjuje kako bi se nadoknadili nedostajući faktori. Osobe sa hemofilijom mogu takođe koristiti lekove za kontrolu krvarenja i preventivne mere kako bi smanjili rizik od povreda.
Prevencija
Prevencija hemofilije nije moguća, s obzirom na to da je reč o genetskom poremećaju. Međutim, osobe sa hemofilijom mogu preduzeti mere opreza kako bi smanjile rizik od povreda i krvarenja.
Kada se obratiti lekaru
Treba se obratiti lekaru ako dođe do neobičnog ili prekomernog krvarenja, kao i u slučaju učestalih povreda ili bolova u zglobovima.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitnu pomoć treba potražiti ako dođe do ozbiljnog krvarenja koje se ne može zaustaviti, ili ako se jave simptomi kao što su otežano disanje, bol u grudima ili gubitak svesti.